Znaš li da se probni rad uvijek mora plaćati? Da tvoj ugovor mora imati opis posla, platu i radno vrijeme? I da možeš odbijati prekovremeni rad ako nije u skladu sa zakonom?

Brojna su pitanja koja nas sačekaju kada dobijemo prvi posao, ali magazin za mlade “Ekipa” je pokušao da nađe odgovore! Razgovarali smo sa Ivanom Mihajlović, zamjenicom generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) i uz njenu pomoć donosimo mini vodič za tvoj prvi korak na tržištu rada.

Šta potpisuješ?

Najsigurniji oblik angažmana je ugovor o radu. On je tvoj „štit“ – dokument koji jasno definiše tvoja prava i obaveze, ali i obaveze poslodavca. Ugovor mora biti u pisanoj formi i potpisuje se prije nego što počneš da radiš.

U njemu treba da piše:

• naziv i sjedište poslodavca,
• tvoje ime i kvalifikacija,
• opis posla,
• mjesto rada i radno vrijeme,
• plata i način isplate,
• dan početka rada, godišnji odmor i otkazni rok
• te obaveze u oblasti zaštite i zdravlja na radu.

Ako se desi da se nešto mora promijeniti tokom trajanja ugovora, poslodavac mora ponuditi aneks ugovora, i imaš najmanje osam radnih dana da se izjasniš.

Pazi na „nestabilne“ ugovore

Mnogi mladi na početku dobiju tzv. prekarne ugovore – kao što su ugovori o djelu, honorarni, agencijski, ili ugovori o privremenim i povremenim poslovima. Oni često znače manju sigurnost i izostanak prava na godišnji odmor, plaćeno odsustvo ili sindikalno organizovanje.

• Ugovor o djelu ne podrazumijeva prava iz radnog odnosa – nemaš pravo na platu, godišnji odmor ni bolovanje.
• Ugovori o privremenim i povremenim poslovima važe samo za kraće angažmane.
• Volontiranje je dobrovoljno i neplaćeno, ali može pomoći da stekneš vještine – samo pazi da ne postane „besplatan rad“.
• Stručno osposobljavanje traje 9 mjeseci i donosi naknadu, ali ne punu platu.
• Pripravništvo je najpovoljnije jer se zasniva ugovor o radu i uživaš sva prava kao svaki zaposleni.

Sindikat ostaje dosljedan stavu da je za mlade koji po prvi put stupaju na tržište rada najprihvatljiviji model sve manje korišćenog instituta kakvo je pripravništvo, jer se zaključuje formalni ugovor o radu (na određeno) i uživaju se sva prava iz rada“, ističe Mihajlović.

Probni rad

Postoji mnogo nedoumica i u vezi probnog rada. Treba da znaš da on ne smije trajati duže od šest mjeseci – i uvijek mora biti plaćen! Tokom tog perioda imaš sva prava kao i ostali zaposleni.

Ako poslodavac do isteka roka ne kaže da nisi zadovoljio uslove – smatra se da jesi, i ostaješ u radnom odnosu. Tokom probnog rada i ti i poslodavac možete raskinuti ugovor, ali uz otkazni rok od najmanje pet dana.

Tvoja plata: bruto, neto i uvećanja

“Razlika između bruto i neto zarade je bitna za razumijevanje kako ne bi došlo do zabune ukoliko se, recimo, na razgovoru za posao kandidatu predoči iznos bruto 1 zarade, a kandidat shvati da je to iznos koji će zaista da primi na svoj račun po zaposlenju. Dakle, ono što je stvaran prihod zaposlenog jeste iznos neto zarade”, kaže Mihajlović.

• Neto je ono što zaista dobiješ „na ruke“.
• Bruto uključuje i poreze i doprinose.
• Bruto 1 = neto + porezi i doprinosi.
• Bruto 2 = sve to + doprinosi koje plaća poslodavac (npr. PIO).
• Plata se može uvećati za:
  +40% prekovremeni rad
  +40% noćni rad
  +150% rad državnim ili vjerskim praznikom
  +80% rad nedjeljom

Rad nedjeljom je tek Opštim kolektivnim ugovorom iz 2022. godine (po prvi put), zahvaljujući istrajnosti sindikata u toku pregovaračkog postupka, prepoznat kao poseban osnov za uvećanje osnovne zarade. Tako je propisano da zaposlenima koji rade nedjeljom pripada pravo na uvećanje osnovne zarade po času u iznosu od 80%”, pojašnjava Mihajlović.

Ako poslodavac ne isplati platu na vrijeme, dužan je da ti uruči obračun zarade koji ima pravnu snagu — znači, možeš ga koristiti kao dokaz pred institucijama.

Radno vrijeme i slobodni dani

Jedno od najčešćih kršenja radnih prava zaposlenih u Crnoj Gori jeste pravo na ograničeno radno vrijeme. Da bismo znali kada je to pravo prekršeno moramo znati šta su zakonski okviri:

• Puno radno vrijeme = 40 sati sedmično
• Skraćeno radno vrijeme (npr. 36 sati) odnosi se na posebno rizična radna mjesta.
• Nepuno radno vrijeme je sve ispod 40 sati, uz srazmjerna prava.

“Poslodavac je dužan da donese pisanu odluku o rasporedu radnog vremena, vodeći računa ne samo o potrebama procesa rada već i o potrebama zaposlenog i da sa istom upozna zaposlene najmanje 7 dana unaprijed”, kaže Mihajlović.

Prekovremeni rad mora biti izuzetak, ne pravilo!
Ako te tjeraju da stalno ostaješ duže bez odluke o prekovremenom radu – to je kršenje tvojih prava.

Radno zakonodavstvo ti daje pravo na: pauzu od 15–45 minuta; dnevni odmor od 12 sati
sedmični odmor od najmanje 36 sati; godišnji odmor od najmanje 20 radnih dana (više ako radiš šest dana sedmično ili imaš invaliditet).

Zakon takođe predviđa i plaćeno odsustvo (ne ulazi u fond dana godišnjeg odmora) i to najviše sedam dana tokom jedne kalendarske godine, a razlozi mogu, između ostalog, biti:

• zaključivanja braka – pet radnih dana;
• rođenja djeteta – tri radna dana;
• učestvovanja u sindikalnim ili drugim javnim manifestacijama od nacionalnog i međunarodnog značaja – dva radna dana;
• korišćenja rekreativnog odmora koji koristiš preko svog sindikata kod poslodavca – pet radnih dana;
• selidbe – jedan ili tri dan zavisno o daljine;
• dobrovoljnog davanja krvi – jedan radni dan.

 Kako prestaje radni odnos?

Ugovor može prestati:

• po sili zakona, recimo istekom vremena na koji je zaključen,
• sporazumno (uz ovjeru kod notara ili suda),
• otkazom – bilo od strane tebe ili poslodavca.

Ako ti daješ otkaz, moraš to najaviti 30 dana unaprijed.
Poslodavac mora da ti isplati sve što duguje i odjavi te najkasnije u roku od 30 dana.

Novčana potraživanja iz rada zastarijevaju u periodu od 4 godine od dana nastanka istih a da zaposleni prije pokretanja sudskog postupka u slučaju potraživanja novčanih davanja, mora prethodno pokrenuti postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova”, naglašava Mihajlović.

Isto tako, ako dođe do spora o plati ili uslovima rada, možeš prvo pokrenuti postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova – tek ako to ne uspije, ide se na sud.

Zapamti!

• Ne potpisuj ništa što ne razumiješ!
• Sve mora biti napisano i potpisano, ne samo „dogovoreno“.
• Ako si u dilemi – pitaj sindikat ili Inspekciju rada.
• Tvoje pravo na sigurnost, platu i dostojanstven rad ne zavisi od dobre volje poslodavca – već od zakona koji te štiti.

Zato se informiši, pitaj, čitaj – i ne boj se da tražiš ono što ti pripada.

Ako želiš da znaš više o svojim pravima  pravo mjesto za konsultovanje su Zakon o radu i Opšti kolektivni ugovor, dok sva dodatna pojašnjenja možeš dobiti od Sindikata medija Crne Gore i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.