Influenseri su postali nezaobilazan dio digitalne stvarnosti, posebno među mladima. Oni ne samo da promovišu proizvode, već oblikuju stavove, mišljenja i odluke svojih pratilaca.
Influenseri kao novi autoriteti
Prema istraživanju sprovedenom među mladima, više od 60 odsto njih smatra da influenseri utiču na njihove životne odluke. Influenseri nisu samo promovisali proizvode, već su postali uzori koji oblikuju stavove o zdravlju, modi, karijeri, pa čak i politici. Ova promjena u dinamici moći unutar medija ima dubok uticaj na način na koji mladi doživljavaju svijet oko sebe.
Lela Čurović, influenserka koja se fokusira na majčinstvo i zdrave stilove života, ističe: „Moja uloga je da svojim pratiocima pružim relevantne informacije, ali i da ih podstaknem da sami istražuju i provjeravaju ono što dijelim.“ Čurović naglašava odgovornost koju nosi kao influenser, posebno u svijetu u kojem mladi sve više vjeruju digitalnim autoritetima.
Pozitivan i negativan uticaj influensera
Uticaj influensera nije uvijek pozitivan. S jedne strane, influenseri mogu pružiti inspiraciju, edukaciju i motivaciju mladima, ali s druge strane, njihova dominacija u digitalnom prostoru može izazvati pritisak da se slijede određeni trendovi i standardi koji nisu uvijek realni ili zdravi. Psihološkinja Milica Krivokapić upozorava na ovu pojavu: „Neosporno je da postoji ogroman pritisak na mlade da žive idealne živote, što može negativno uticati na njihovo mentalno zdravlje.“
Ovaj pritisak dodatno se intenzivira prisustvom društvenih mreža poput Instagrama i TikToka, gdje se slike savršenih života, tijela i odnosa često plasiraju kao norma. Ovakva idealizacija može dovesti do nezdravih poređenja i osjećaja neadekvatnosti kod mladih ljudi, što dalje može uticati na njihovo samopouzdanje i mentalno zdravlje.
Autentičnost vs. komercijalizacija
Jedno od ključnih pitanja kada je riječ o influenserima jeste njihova autentičnost. Mnogi mladi prepoznaju kada je sadržaj komercijalan i kada je svrha objave isključivo zarada. Međutim, postoji i značajan broj onih koji slijepo vjeruju u autentičnost svojih omiljenih influensera, što može dovesti do manipulacije i zloupotrebe povjerenja.
Kana Tomašević, influenserka koja se bavi temama mode i ljepote, naglašava važnost autentičnosti: „Trudim se da pratiocima sebe prikažem onakvom kakva jesam i da nema razlike između onoga što vide na fotografijama i toga kada me vide uživo.“ Ovakav pristup pomaže u izgradnji povjerenja između influensera i njihovih pratilaca, ali i dalje ostaje izazov za mnoge influensere koji balansiraju između autentičnosti i komercijalizacije.
Andrijana Vešović, poznata kao „Zombijana“, koristi svoje platforme za podizanje svijesti o društvenim problemima kroz ilustracije: „Sve bitne teme obrađujem tako što pokažem svoj primjer – kako sam se izborila sa aknama ili kako podižem svijest o nasilju nad ženama ili važnost mentalnog zdravlja i kako čuvam svoje.“ Ovakav pristup ne samo da doprinosi autentičnosti, već i pruža edukativni sadržaj koji je koristan za pratioce.
Influenseri su postali novi lideri mišljenja u digitalnom dobu, sa značajnim uticajem na mlade. Iako mogu pružiti pozitivan primjer i edukaciju, njihov uticaj često dolazi sa izazovima poput pritiska za postizanje nerealnih standarda i komercijalizacije. Mladi moraju razviti kritički pristup prema sadržaju koji konzumiraju na društvenim mrežama i biti svjesni razlike između autentičnog savjeta i plaćene promocije. U svijetu u kojem se granice između stvarnog i digitalnog sve više brišu, autentičnost postaje ključna valuta povjerenja.
