Vještačka inteligencija može ubrzati pojedine faze istraživačkog novinarstva, posebno rad sa velikim brojem dokumenata, transkripcija, prevoda i tehničke obrade materijala. Ipak, treba upozoriti da AI ne može biti zamjena za novinarsku procjenu, provjeru činjenica i uredničku odgovornost.

Glavni i odgovorni urednik BIRN-a Srbija, Milorad Ivanović, kaže da u njihovoj redakciji AI koriste u fazama koje su tehnički zahtjevne i vremenski intenzivne, ali koje ne podrazumijevaju uređivačku odluku.

„Kada radimo sa velikom količinom dokumenata, AI koristimo za prvo čitanje i sažimanje materijala. Ako dobijemo stotine ili hiljade strana sudskih spisa ili tenderske dokumentacije, model može da izdvoji potencijalno zanimljive djelove. Ali, to je samo početni filter – pravu analizu uvijek radi novinar“, navodi Ivanović.

Dodaje da AI koriste i za transkripcije intervjua, organizaciju podataka, prevode i tehničku obradu, ali da AI „nikada ne odlučuje o hipotezi, ne bira sagovornike i ne piše istraživačku priču umjesto novinara“.

Slično tome, i novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Đurđa Radulović, navodi da joj AI u praksi najviše ubrzava traženje izvora i sažimanje dokumenata.

Pomoć u obradi, ali ne i izvor informacija

Oboje sagovornika ističu da sadržaj koji generiše AI ne može biti preuzet bez provjere. Ivanović kaže da u BIRN-u svaki sažetak ili prijedlog ključnih tačaka provjeravaju vraćanjem na originalni dokument, posebno kada nešto zvuči „previše pojednostavljeno ili previše dramatično“.

„Ništa što je AI generisao ne ide u tekst bez ljudske provjere“, naglašava on.

Radulović navodi da takve sažetke koristi rijetko, a kada to radi, traži izvor i tačan citat.

„Ništa ne preuzimam sa AI-a, osim ako mi navede izvor“, objašnjava ona.

Ivanović naglašava da AI Chatbot ne može da bude izvor informacija, već može da pomogne u obradi ili organizaciji podataka, ali autoritet dolazi iz primarnih dokumenata i verifikovanih sagovornika.

Takođe, posebno upozorava da bez nezavisne provjere ne preuzimaju nijednu informaciju, a naročito su oprezni kada su u pitanju pravne kvalifikacije, navodi o krivičnim djelima, citati, statistički podaci i tvrdnje o vezama između ljudi i firmi.

Rizik od grešaka i „halucinacija“

Na pitanje o tome da li su imali iskustva sa AI „halucinacijama“, odnosno izmišljenim ili pogrešno obrađenim sadržajem, Ivanović navodi konkretan primjer iz prakse.

„Trebalo je u kratkom vremenskom periodu da objavimo određeni tekst i ispostavilo se da je jedna fotografija mutna. Fotografiju sam “očistio” uz pomoć jednog AI alata, i na vrijeme smo vidjeli da se radi o halucinaciji“, kaže Ivanović.

Dodaje da ih je to iskustvo dodatno disciplinovalo i učinilo opreznijim u korišćenju AI alata, posebno kada je riječ o vizuelnim materijalima.

Radulović kaže da nije imala situacije da AI izmišlja činjenice, ali da se dešava da ne umije da navede izvor informacije, zbog čega takve odgovore ne koristi.

Govoreći o povezivanju ljudi i firmi, Ivanović kaže da AI može pomoći u preliminarnom mapiranju, ali uz veliki oprez.

„Model može da spoji dvije osobe samo zato što su pomenute u istom kontekstu, što je ozbiljan rizik. Zato svaku potencijalnu vezu provjeravamo kroz zvanične registre, sudske dokumente, finansijske izveštaje i razgovore sa izvorima“, navodi on.

AI kao alat, ne kao autor

Sagovornici se slažu da AI može biti samo pomoćno sredstvo.

„Bez obzira na to koliko je tehnologija napredna, mi odgovaramo za svaku objavljenu rečenicu“, poručuje Ivanović.

Jedno od pravila koje ističe jeste i transparentnost: ako je AI imao značajnu ulogu u produkciji sadržaja, to mora biti jasno naznačeno publici. Takođe navodi da u njihove AI sisteme ne unose povjerljive izvore, lične podatke, neobjavljene dokumente koji mogu ugroziti bezbjednost izvora, niti osjetljive podatke iz crne hronike.

Na pitanje da li AI povećava kapacitet za istraživanje ili rizik od površnosti i grešaka, Ivanović smatra da može uraditi i jedno i drugo.

„Ako ga koristite disciplinovano, povećava kapacitet redakcije. Omogućava da manje vremena trošite na mehaničke zadatke, a više na analizu i rad sa izvorima. Ako ga koristite bez kontrole, može da podstakne površnost“, kaže on.

Savjet mladim novinarima, poručuju sagovornici, jeste da AI-u ne prepuste novinarski posao. Radulović smatra da AI može pomoći u lekturi, prevođenju i traženju izvora, ali ne smije raditi posao novinara. Ivanović poručuje da ga treba koristiti kao “asistenta”, a ne kao zamjenu za sopstveni sud.

„AI može da ubrza vaš rad, ali kredibilitet gradite sami“, zaključuje on.