Kvalitetno obrazovanje budućih novinara/ki zahtijeva spoj teorijskog znanja, kontinuirane prakse i mentorstva iskusnih profesionalaca, saglasni su sagovornici magazina Ekipa. Dok teorijsko obrazovanje pruža osnovu za razumijevanje novinarstva, praktičan rad omogućava mladima da nauče kako da pronalaze i provjeravaju informacije, komuniciraju sa izvorima, rade pod rokovima i stiču sigurnost i iskustvo neophodno za samostalan rad u redakciji. 

Institut za medije Crne Gore (IMCG) već više od dvije decenije kroz različite programe radi na praktičnom obrazovanju i usavršavanju novinara/ki. Jedan od prvih programa je Novinarska škola, pokrenuta 2002. godine u saradnji sa Danskom školom novinarstva iz Arhusa. Koncipirana kao šestomjesečni program, obuhvatala je četiri mjeseca praktične obuke u Institutu i dva mjeseca prakse u medijima, uz mentorsku podršku.

“Praksa je bila unaprijed dogovorena i svako ko bi otišao u neki medij imao je mentora, nekoga od instruktora iz novinarske škole i nekoga u samom mediju. Nije to uvijek idealno funkcionisalo, ali je funkcionisalo. Nakon toga svi su se vraćali na završnu, follow-up obuku, tokom koje je rađen diplomski rad. To je bio novinarski rad koji se branio pred komisijom koju su činili instruktori koji su izvodili obuku”, prisjeća se dugogodišnji novinar, koordinator obuke u IMCG i jedan od trenera u Novinarskoj školi, Dragoljub Duško Vuković.

Ističe da je cijela tematika škole bila koncipirana kroz metodu “learning by doing“, odnosno uči kroz praksu.

“Polaznicima niste prvo davali teoriju pa ih pustili da rade, već ste im prvo davali da rade. Onda se kroz analizu onoga što su uradili dolazilo do teorijskih inputa – zašto je nešto dobro, zašto nešto ne valja – nakon čega bi oni ponovo radili. To je, po meni, najbliže obuci u samim redakcijama”, kazao je on.

Prvu generaciju Novinarske škole činilo je 14 polaznika, od kojih su neki postali su i prepoznatljiva imena crnogorske medijske scene.

“Neka od imena iz te generacije su recimo Brano Mandić, Ljubica Milićević, Bilja Matijašević.. Iz druge generacije, Slavka Radulovića, Samira Kajoševića i mnogi drugi”, kazao je Vuković.

Posljednjih nekoliko godina Novinarska škola IMCG ponovo je aktivna, a direktorica IMCG Olivera Nikolić kazala je da je riječ o prirodnom nastavku programa koji je Institut razvijao godinama, ali prilagođenom današnjim potrebama mladih novinara i medija.

“Mi posljednjih godina radimo skraćeni format te novinarske škole, čiji je akcenat upravo na povezivanju fakulteta i medijskih organizacija, odnosno medija. Kao medijska organizacija organizujemo internship program koji se sastoji od petodnevnog osnovnog seminara za studente novinarstva, studente društvenih nauka i druge mlade ljude koje zaista zanima iskustvo rada u medijima i koji žele da ga dožive iz prve ruke”, istakla je Nikolić, navodeći da je u poslednjih šest godina, IMCG imao tri ciklusa škole sa ukupno 36 polaznika/ca, od kojih je njih 12 ostalo da radi u medijima u Crnoj Gori, a neki su već postali istaknuti novinari.

Ovaj noviji format Novinarske škole sastoji se od petodnevnog kursa, tokom kojeg se mladi susreću sa uglednim novinarima, instruktorima novinarstva, ali i kolegama iz mlađe generacije koji razumiju nove tehnologije i način na koji su one promijenile novinarske navike. 

“Taj dio programa je, u stvari, neka vrsta pripreme za redakciju. Cilj je da se mladi ljudi koji prođu kroz program pripreme za ono što ih čeka kada dođu u redakciju, jer redakcije nijesu uvijek najjednostavnija mjesta za rad. Često su malobrojne, rade pod velikim stresom i velikom odgovornošću i nije jednostavno organizovati posao. Nakon tog petodnevnog osnovnog kursa dogovaramo saradnju sa uglednim medijima koji imaju reputaciju i integritet i šaljemo mlade ljude u njihove redakcije. Tamo je za svakog od njih zadužen iskusan urednik ili novinar koji radi sa njima. Na taj način dobijaju priliku da iz prve ruke vide kako funkcioniše redakcija i da praktično uče novinarski posao“, objasnila je Nikolić.

Kako funkcioniše praktična nastava tokom studija?

Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore studentima Medijskih studija i novinarstva omogućava sticanje praktičnih znanja već od prve godine studija, kroz pisanje vijesti, izvještaja, intervjua i reportaža u okviru fakultetskih predmeta. Prava praksa kreće na drugoj godini, pa studenti provode 14 nedjelja u nekim on onlajn portala, poput RTCG, Vijesti, Dan i Standard, dok na trećoj godini, kroz 14 nedjelja praktičnog iskustva stiču na Televiziji Crne Gore.

Prodekanka za nastavu Fakulteta političkih nauka, prof. dr Nataša Ružić, istakla je da studenti, osim prakse u medijskim redakcijama, kroz redovne vježbe, predispitne aktivnosti i samostalne zadatke kontinuirano razvijaju novinarske vještine.

„Na primjer, iz Novinarske etike na trećoj godini studija jedan od predispitnih zadataka je intervjuisanje maloljetne osobe uz dozvolu roditelja ili staratelja u skladu sa pravilima koja propisuje Kodeks novinara Crne Gore i uz poštovanje profesionalnih standarda. U suštini studenti pišu od prve godine osnovnih studija i nikada nije dovoljno pisati samo jednom nedeljno na vježbama, već dobijaju različite zadatke. Ukoliko idu na neki događaj kao vannastavnu aktivnost moraju napisati vijest ili izvještaj u zavisnosti od prirode i vrste događaja“, kazala je Ružić.

Govoreći o saradnji sa redakcijama, Ružić je kazala da su ugovorima o realizaciji praktične nastave definisane obaveze fakulteta, medija i studenata, te da je svaka redakcija dužna da obezbijedi mentora koji će raditi sa budućim novinarima. Iako smatra da mediji pokazuju interesovanje za saradnju, ukazuje i na izazove sa kojima se suočavaju novinari koji obučavaju mlađe kolege.

„Vjerujem da su mediji zainteresovani za saradnju sa studentima, iako smo na Fakultetu svjesni da su novinari slabo plaćeni i da, radeći sa mlađim kolegama, faktički volontiraju, jer se praksa ne plaća. Izuzetno smo zahvalni novinarima koji su spremni da dijele svoje znanje i iskustvo sa budućim kolegama. Pored prakse u sklopu predmeta, mediji nam se obraćaju ukoliko nude praktičnu obuku studentima ili program stručnog osposobljavanja u njihovoj medijskoj kući“, navela je Ružić.

Istraživanje „Modeli medijskih obuka za praktično novinarsko obrazovanje u Crnoj Gori“, sprovedeno 2025. godine među 61 studentom Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Donja Gorica, pokazalo je izraženu potrebu mladih za većim obimom praktične nastave. Čak 97 odsto anketiranih iskazalo je interesovanje za takav vid obrazovanja. Među 37 anketiranih studenata Medijskih studija i novinarstva na FPN-u, njih 14 je već imalo je praksu kroz univerzitetski program, dok 23 još nije, ali su svi ispitanici sa tog smjera naveli da bi željeli više praktičnog rada tokom studija. Mišljenja su podijeljena oko balansa između teorije i prakse: 16 studenata vjeruje da teorija dominira njihovim obrazovanjem, dok 21 smatra da je praktičan rad dovoljno zastupljen.

Jocović

Sa sličnim izazovom susreće se i studentkinja treće godine novinarstva na Fakultetu političkih nauka, Dragana Jocović, koja do sada nije pohađala posebnu obuku van fakulteta, ističući da praksa iako joj je dala  priliku da vidi kako izgleda rad u stvarnom medijskom okruženju,  nije u potpunosti ispunila njena očekivanja.

“Očekivala sam da ću imati više prilika da aktivno učestvujem u radu redakcije, dobijam konkretne zadatke, razgovaram sa novinarima i kroz njihov rad učim kako se od početne ideje dolazi do konačnog novinarskog teksta. Smatram da praksa ima najveću vrijednost onda kada student nije samo posmatrač, već kada dobije mogućnost da radi, pogriješi, dobije povratnu informaciju i na osnovu nje napreduje”, kazala je Jocović.

Slična očekivanja imao je i novinar BIRN-a Ivan Ivanović, koji je tokom studija želio više praktičnog rada i konkretnog iskustva u redakciji, koju kaže fakultetska praksa nije ispunila.

„Kada sam ja studirao, imali smo praksu u okviru čitavog jednog predmeta. Međutim, moram priznati da ona nije funkcionisala na pravi način, odnosno više se gledalo da steknemo određeni broj kredita kako bismo dobili odgovarajuću ocjenu. Samo iskustvo u tim redakcijama nije bilo pozitivno i nismo stekli neko praktično znanje“, kazao je Ivanović.

Ivanović

Ivanović se tako 2020. odlučio da pohađa Novinarsku školu IMCG. Kao student novinarstva, nakon nekoliko godina teorijskog obrazovanja želio je da se oproba u praktičnom radu.

„Motivisalo me da sa tog teorijskog dijela pređem na praktični, s obzirom na to da sam tada već nekih tri godine studirao novinarstvo na Fakultetu političkih nauka. Htio sam da vidim kako funkcioniše tržište rada, odnosno da se i sam oprobam u tome“, prisjeća se Ivanović.

Posebno pamti praktični dio obuke i rad sa iskusnim novinarima i instruktorima, među kojima su bili Duško Vuković i Slavoljub Šćekić, kao jedno od najkorisnijih iskustava izdvaja vježbu mobilnog novinarstva sa Darkom Bulatovićem.

„Imali smo vježbu koristeći mobilni telefon i bilo mi je zanimljivo da vidim kako se, tada govorim o telefonima mnogo starijih generacija nego što su ovi danas, tim telefonima može napraviti prilog koji po svim standardima i elementima odgovara televizijskom prilogu za koji se, naravno, koristi profesionalna oprema“, kazao je Ivanović.

U sklopu novinarske škole Ivanović je započeo dvomjesečnu praksu u „Vijestima“, zatim i devetomjesečni program stručnog osposobljavanja, nakon čega je postao član te redakcije. 

Saradnja za kvalitetnije obrazovanje novinara/ki

IMCG planira nastavak ovakvih programa za mlade novinare/ke, ali Nikolić skreće pažnju da  odgovornost za njihovo praktično obrazovanje ne može biti samo na medijskim organizacijama. Kako je navela, potrebno je snažnije povezivanje fakulteta, medija i drugih aktera, kako bi studenti od početka imali više prilika za praktičan rad i mentorsku podršku.

Posebnu ulogu u tome, smatra Nikolić, mogao bi imati i javni servis Crne Gore.

„Mislim da bi i javni servis, koji ima značajne potencijale, mogućnosti i resurse, morao više da se uključi u cijelu tu priču i da se mladim ljudima omogući prostor u kojem bi sadržaje koje proizvedu mogli da plasiraju. Trebalo bi pronaći model da studenti imaju neki svoj medij, jer ga sada nemaju na fakultetu, i da od samog početka, uz mentorstvo iskusnih profesionalaca, mogu da proizvode različite sadržaje“, kazala je Nikolić.

Saradnju između obrazovnih institucija i medijske industrije, kao važan segment kvalitetnog obrazovanja budućih novinara ističe i Ružić.

„Mislim da je ključna sinergija između obrazovnih institucija i medijske industrije. Imamo dobru saradnju i sa međunarodnim i nevladinim organizacijama. Nedavno je CEDEM ponudio saradnju i mogućnost da studenti obavljaju praksu u agenciji MINA. Trenutno potpisujemo memorandum o saradnji sa RTV Podgorica, a studenti će dobiti mogućnosti da idu na praksu na Radio Krš. Tako da se saradnja unaprijeđuje sa medijima, međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom. Imamo dobru saradnju i sa Sindikatom medija Crne Gore, koji najmanje jednom godišnje gostuju na Fakultetu političkih nauka“, zaključuje Ružić, dodajući da Fakultet studentima omogućava dodatne obuke (poput konstruktivnog, mobilnog, dron novinarstva, novinarske etike i rodne ravnopravnosti), a da je cilj da studenti, osim od domaćih stručnjaka, uče i od renomiranih regionalnih eksperata.

Vuković je takođe istakao da se novinarstvo ne može naučiti samo slušanjem predavanja, jer je ono, osim znanja, i vještina koja zahtijeva kontinuirano vježbanje. Upravo zato, smatra, kratka praksa bez kvalitetnog mentorstva ne može sama po sebi nadomjestiti ono što studentima nedostaje tokom studija.

„Možete teorijski govoriti pred stotinu ljudi, ali stotinu ljudi ne možete praktično obučiti za novinara“, zaključio je Vuković.

Profesorica Ružić naglašava da je i pored praktičnog rada, teorijsko obrazovanje izuzetno važno za buduće novinare, jer novinarstvo zahtijeva široko obrazovanje, pismenost i kontinuirano usavršavanje i da se ne može svesti samo na zanatske vještine.

„Smatram da je za bavljenje ovom profesijom potrebno široko obrazovanje, poznavanje stranih jezika, razumijevanje medijskih i komunikoloških procesa, poznavanje tehnika pisanja i, prije svega, pismenost i konstantan rad na sebi u skladu sa konceptom cjeloživotnog učenja“, poručuje Ružić.

Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).