U vremenu kada mladi informacije uglavnom traže na društvenim mrežama i portalima, povjerenje u sadržaj koji im je svakodnevno pred očima postaje jedno od ključnih pitanja savremenog informisanja.

Za magazin za mlade Ekipa, studenti i studentkinje Fakulteta političkih nauka govorili su o tome kako se informišu i kojim izvorima najviše vjeruju. Njihovi odgovori pokazuju da su društvene mreže postale nezaobilazan kanal za praćenje dnevnih dešavanja, ali i da mladi i dalje prave razliku između brzine informacija i njihove pouzdanosti.

Studentkinja master studija, Dalila Mustafić kazala da se o svakodnevnim dešavanjima, najčešće informiše preko onlajn portala, ali da koristi i društvene mreže. Kao razloge navodi laku dostupnost.

Na isto pitanje je student osnovnih studija, Sergej Radičević odgovorio da najčešće prati društvene mreže, portale, ali da koristi i tradicionalne medije – televiziju i radio.

„Kao pripadnica digitalne generacije, primarno se informišem putem društvenih mreža i portala, ali se uvijek trudim da provjerim izvore informacija“, kazala je studentkinja Ilhana Tursumović.

Kada je riječ o uticaju društvenih mreža na novinarstvo, stavovi studenata su ujednačeni.

„Smatram da društvene mreže imaju i pozitivne i negativne uticaje na novinarstvo, ali da uvijek moramo biti oprezni kada je u pitanju širenje dezinformacija“, obrazložila je studentkinja druge godine smjera Medijske studije i novinarstvo, Kristina Perović.

Sergej Radičević smatra da društvene mreže odmažu jer „svako može da napiše šta god hoće, te da proslijedi neki neprovjereni podatak“, ali naglašava da, sa druge strane, mogu da pomognu da se lakše dođe do informacija.

Sličnog stava je studentkinja Dalila Mustafić, koja kaže da ipak više povjerenja ima u portale, samim tim što na društvenim mrežama može apsolutno svako da iznosi svoje mišljenje i komentariše, pa su shodno tome portali više vjerodostojni. Ona naglašava da i to zavisi koji su portali u pitanju, jer nije svaki portal pouzdan izvor informacija.

„Pored brzih vijesti, koje se plasiraju putem instagrama i tik toka, redovno pratim i pouzdane online medije, koji mi nude širu sliku o aktuelnim događajima.  Smatram da je jako važno dati prednost medijskim kućama u odnosu na društvene mreže iz razloga što sve češće kruže lažne inforamacije“, zaključila je Ilhana Tursumović.

Sagovornici „Ekipe“ navode da se najčešće informišu putem društvenih mreža i portala, ali i da prave razliku između brzine informacija i povjerenja u njihove izvore. Njihovi odgovori pokazuju da su dostupnost i brzina važni, ali da vjerodostojnost ostaje jedan od ključnih kriterijuma pri informisanju.

Projekat Digitalni kompas – Medijski radnici/e između medijske pismenosti, AI i DSA/DMA, koji realizuje Sindikat medija Crne Gore podržan je kroz program „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: Crnogorski digitalni štit (MDS)“ koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom, i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, a uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Riječ autorke

Važno je da znamo da nije isto kada informacija dolazi iz relevantnog izvora i medija, i kada dolazi sa društvenih mreža, platformi ili iz podkasta koje najčešće objavljuju pojedinci sa jasnom agendom. Iza medija stoje etika, urednička odgovornost i sistem koji se gradio decenijama. Ako medij prekrši kodeks, imate kome da se obratite. Na društvenim mrežama i platformama sadržaj najčešće stvaraju pojedinci, ponekad i anonimno, bez jasnog navođenja izvora, pa se zato često teško pravi razlika između činjenica, ličnih stavova i glasina. Pritužbe na njihov rad su skoro pa nemoguće.

Istina je da među kreatorima sadržaja ima dobronamjernih ljudi, koji žele da otvore važne teme i pokrenu pozitivne promjene. Ali jednako je važno da prepoznamo da to nije isto što i novinarstvo. Jer mediji i novinari, uprkos greškama koje prave, i dalje ostaju naše važno uporište u vremenu velike količine informacija i informacijskih poremećaja koji nas okružuju.