Nesavjesno, neetičko i neupućeno korišćenje vještačke inteligencije (AI) u novinarstvu može da ima kobne posljedice, pa AI alati mogu da budu izvor manipulacija i dezinformacija u javnom prostoru. Samim tim, izmjene Kodesksa novinara Crne Gore, koje su planirane do kraja godine, prioritetne su i neophodne kako bi se upotreba AI alata u medijskom svijetu regulisala na pravi način.
Tako, u razgovoru za omladinski magazin „Ekipa“, sve veću primjenu i ekspanziju vještačke inteligencije u medijima komentariše redovna profesorica Medijskog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG) Aneta Spaić.
Prema njenim riječima, uspon vještačke inteligencije, naročito u novinarstvu, podrazumijeva i izmjene etičkih okvira.
Kodeks novinara, apostrofira sagovornica „Ekipe“, mora biti promijenjen tako da daje jasne smjernice medijskim radnicima za upotrebu AI platformi.
„Kodeks novinara je neophodno promijeniti kako bi se pomoglo novinarima da pravilnije koriste vještačku inteligenciju tokom rada. Takođe, on se mijenja da bi se prevenirale potencijalne svjesne i nesvjesne zloupotrebe tih alata. Kada Kodeks nešto propisuje onda vas obavezuje, ako predstavlja profesionalni dio medijske zajednice“, smatra Spaić.
Bez sistema za provjeru AI u visokom obrazovanju i medijima
Ne postoji isključiva i samo jedna definicija vještačke inteligencije. Termin AI se, uglavnom, vezuje za sisteme sposobne da obavljaju zadatke koji bi pod „običnim“ uslovima zahtijevali ljudski napor i inteligenciju.
Iako je mnogima prva asocijacija na vještačku inteligenciju kultni serijal filmova američkog režisera Džemjsa Kamerona „Terminator“, u AI spadaju sistemi sposobni da analiziraju i „upijaju“ podatke.
Njegova upotreba popularizovala se prije par godina pojavom platforme ChatGPT, a u međuvremenu su se razvili novi sistemi poput Geminija, Deepseeka, Wordsmitha…
Spaić ističe da je veoma zabrinjavajuće to što sistema za provjeru vještačke inteligencije „nema u visokom obrazovanju, ali ni u medijima“.
Samim tim, kaže za „Ekipu“, posao novinara i urednika sa sobom nosi veliku odgovornost.
„Izmjene Kodeksa novinara reflektovaće potrebu za primjenom alata vještačke inteligencije u novinarstvu u Crnoj Gori. U tom pravcu, projektovana su rješenja zasnovana na najboljim evropskim praksama, sa naglaskom na imperativ aktivnog promovisanja etičke i odgovorne upotrebe AI alata. Etičko postupanje podrazumijeva jasno označavanje sadržaja kreiranih uz pomoć veštačke inteligencije, uz propisivanje obavezne primjene AI tehnologija pod prethodnom ljudskom kontrolom i uredničkim nadzorom. Shodno tome, punu odgovornost za objavljeni sadržaj snose novinari i urednici. Uporedo sa usvajanjem rješenja Kodeksa, izuzetno je značajno pristupiti edukaciji o etičkoj primjeni alata u novinarstvu kako bi se prevenirale moguće štete koje mogu nastati usled neinformisanosti, nemara ili drugih nepravilnosti u radu“, kazala je.
Prema njenom mišljenju, zakonodavne inicijative Evropske unije (EU) i Savjeta Evrope predstavljaju ključne faktore u regulisanju AI oblasti.
Time se, ističe, postavljaju dva glavna zakonodavna „stuba“.
„Prvi je Zakon o vještačkoj inteligenciji koji je stupio na snagu 1. avgusta prošle godine u EU, dok je drugi okvirna Konvencija Savjeta Evrope. Crna Gora se nalazi među prvih deset država u svijetu koje su, zajedno sa zemljama kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države (SAD), Kanada, Izrael i Japan, potpisale ovu okvirnu konvenciju o vještačkoj inteligenciji, demokratiji i vladavini prava. Cilj ove okvirne konvencije je da obezbijedi da svi sistemi vještačke inteligencije budu u skladu sa ljudskim pravima, demokratijom i vladavinom prava, kao i da se uspostave mehanizmi koji će spriječiti ugrožavanje ovih vrijednosti usled upotrebe AI tehnologija“, objasnila je sagovornica „Ekipe“.
Novinarski rad utemeljen na odgovornosti
Sveobuhvatni pravni akt – Zakon o vještačkoj inteligenciji koji reguliše upotrebu AI je, ističe, „pionirski poduhvat na globalnom nivou“.
Objašnjava da je usvojen u cilju „garantovanja etičke i odgovorne upotrebe AI tehnologija“:
„Čime se postavljaju temelji za regulaciju koja štiti društvene vrijednosti. Planira se donošenje crnogorskog Zakona o primjeni vještačke inteligencije, koji će usvojiti ove međunarodne standarde i mjere za odgovornu i etičku upotrebu ove tehnologije u zemlji“.
Podsjeća i da je lani usvojena Uredba Evropskog parlamenta i Savjeta o uspostavljanju zajedničkog okvira za medijske usluge na jedinstvenom tržištu, poznata kao Evropski akt o slobodi medija (EMFA).
„Posebno, član 18 ove uredbe propisuje da veoma velike onlajn platforme (poznate kao VLOP-ovi) moraju obezbijediti sistemsku funkciju kojom pružaocima medijskih usluga onemogućavaju distribuciju AI generisanog sadržaja bez adekvatne uredničke kontrole i ljudskog nadzora. Ovaj pristup dodatno osnažuje odgovornost medijskih aktera u digitalnom okruženju“, izjavila je.
Spaić naglašava da je transparentnost prilikom upotrebe vještačke inteligencije naročito važna, pa medijski sadržaji koji su „u cjelosti generisani uz pomoć AI tehnologije moraju biti jasno naznačeni kao takvi“.
„Korišćenje vještačke inteligencije za prevod bez ljudske lekture i korekture, takođe, treba biti označeno, dok u slučajevima kad AI samo pomaže u tehničkim aspektima, poput transkripcije, ne postoji obaveza označavanja. Nijedan sadržaj generisan od ili uz pomoć vještačke inteligencije ne smije biti objavljen bez ljudske revizije i odobrenja“, poručila je Spaić, dodajući da “AI alati moraju biti isključivo pomoćno sredstvo”.
Novinarski rad, napominje sagovornica magazina za mlade, mora ostati utemljen na ljudskoj interpretaciji, kritičkom mišljenju, kao i etičkoj odgovornosti.
„Odluke o tome koje će vijesti biti objavljene, oblikovane i na koji način distribuirane moraju ostati u rukama uredništva. Vještačka inteligencija ne smije biti korišćena za proizvodnju sadržaja koji krše privatnost i dostojanstvo ili podstiču nasilje. Posebna pažnja mora biti posvećena zaštiti ranjivih grupa (rodnih, rasnih, seksualnih, klasnih, etničkih, političkih, ideoloških)“, poručila je Spaić.
