Društvene mreže postale su ključni kanal za širenje informacija, ali i dezinformacija. Istraživanje sprovedeno među mladima u Crnoj Gori pokazuje da se čak 58 odsto ispitanika često susreće sa dezinformacijama na društvenim mrežama. Ovaj podatak ukazuje na ozbiljan problem – mladi su izloženi velikom broju lažnih vijesti i manipulativnog sadržaja, što može negativno uticati na njihovu sposobnost kritičkog mišljenja.
Širenje dezinformacija i njihov uticaj
Dezinformacije, koje podrazumijevaju namjerno plasirane lažne informacije u cilju obmane ili nanošenja štete, postaju sve češće na društvenim mrežama. Zbog napretka tehnologije, uključujući vještačku inteligenciju i deepfake tehnologiju, postalo je sve teže razlikovati lažne od stvarnih informacija.
Kreatorka stranice “Kritički”, Nikolina Pavićević, objašnjava da su mladi svjesni postojanja dezinformacija, ali da još uvijek ne koriste dovoljno alata za provjeru tačnosti informacija. „Potrebno je više edukacije o tome kako prepoznati dezinformacije i kako se zaštititi od njih,“ ističe ona.
Uticaj algoritama na kritičko mišljenje
Jedan od glavnih problema u vezi sa informisanjem putem društvenih mreža je uticaj algoritama koji kreiraju tzv. „filterske mjehure“. Algoritmi su dizajnirani da korisnicima prikazuju sadržaj na osnovu njihovih prethodnih interakcija, što znači da su korisnici često izloženi samo informacijama koje potvrđuju njihove već postojeće stavove. Ova pojava smanjuje šanse za razvijanje kritičkog mišljenja i analitičkog pristupa informacijama.
Psihološkinja Milica Krivokapić upozorava da ovakva zatvorenost u okviru digitalnih zajednica može smanjiti sposobnost mladih da kritički analiziraju informacije: „Pretjerano bivanje u zatvorenim online zajednicama može smanjiti sposobnost mladih da kritički analiziraju informacije i donose objektivne zaključke.“
Istraživanje pokazuje da 37 odsto mladih smatra da društvene mreže ne utiču na njihovu sposobnost kritičkog razmišljanja, dok 30 odsto njih smatra da društvene mreže negativno utiču na ovu sposobnost. Ovi podaci ukazuju na podijeljene stavove među mladima, ali i na potrebu za dodatnom edukacijom u ovoj oblasti.
Posljedice širenja dezinformacija
Primjeri poput deepfake videa, koji koriste vještačku inteligenciju za kreiranje potpuno lažnih, ali uvjerljivih video zapisa, pokazuju koliko su opasne dezinformacije. Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra naglašava da su „dezinformacione kampanje česta pojava na društvenim mrežama, posebno tokom političkih kampanja,“ dodajući da ove informacije mogu oblikovati percepciju javnosti i stvoriti lažne predstave o političkim kandidatima ili temama.
Lana Šahbaz, popularna influenserka, naglašava važnost provjeravanja informacija prije donošenja zaključaka: „S obzirom da sam i sama bila polaznik škole za medijsku pismenost, često podsjećam svoje pratioce da ne vjeruju svemu što vide na mrežama.“
Dezinformacije i algoritmi koji stvaraju „filter mjehure“ predstavljaju ozbiljan izazov za mlade u digitalnom dobu. Kritičko mišljenje i medijska pismenost postaju ključni alati u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacija. Potrebno je više edukacije i podizanja svijesti o opasnostima koje dolaze sa neprovjerenim informacijama na društvenim mrežama, kako bi se osiguralo da mladi donose informisane i objektivne odluke u svijetu preplavljenom informacijama.
